Zeleni krovovi pomažu gradovima da ostanu suhi i rashlađeni

Pet stoljeća prije službenog otkrića Amerike Vikinzi su izgradili zeleno naselje od tratinom prekrivenih brvnara na najsjevernijem vrhu Newfoundlanda u Kanadi. Krovovi gusto prekriveni čvrstim granjem ljeti bi osiguravali svježinu, a zimi stvarali toplinu. U njihovu neobičnom graditeljskom pothvatu posjetitelji L’Anse Aux Meadowsa, koji je svjetska baština pod zaštitom UNESCO-a, mogu uživati i danas. Tisuću godina kasnije čovječanstvo se ponovno okreće zelenim krovovima, odnosno krovovima prekrivenim biljem, u nastojanju da se izbori s dvama glavnim utjecajima klimatskih promjena: poplavama i porastom temperature. 

U ožujku 2019. godine poplave su uništile većinu Irana, veliki dio jugoistočne Afrike i središnje Amerike. Britansko osiguravajuće društvo Aon štetu je procijenilo na više od osam milijardi dolara samo za taj mjesec, a polovica iznosa odnosila se na štetu koju su pretrpjelii poslovni subjekti i domovi diljem Sjedinjenih Država. 

Tijekom prošlog desetljeća ljudi su zbog oborina koje uzrokuju poplave na kopnu bili prisiljeni napustiti svoje domove. Prema novim istraživanjima klimatske promjene stvar će dodatno pogoršati. Sjevernu Europu, sjeverne dijelove Amerike, ekvatorijalna područja i sjeveroistočnu Aziju veoma vjerojatno će pogoditi teške poplave u desetljećima koja dolaze. Kako bi se izborili s ovim izazovom, gradovi i urbana područja sve više nade polažu u krovove koji se mogu nositi s viškom vode.

Obilne kiše i tvrda zemljišta   

Gradove uglavnom sačinjavaju tvrde, nepropusne površine: zgrade, prometnice, parkirališta. U nekim američkim gradovima na prometnice i parkirališta otpada čak 60 posto zemljišta. Zelenih površina koje bi u slučaju obilnih kiša upile višak vode tamo ima nedovoljno. Nevjerojatno je da Tokyo i Buenos Aires imaju manje od tri četvorna metra zelene površine po stanovniku. Iako je kod nekih gradova ta brojka viša (npr. London ima 27 ㎡ po stanovniku, a Amsterdam 45 ㎡), rijetki su gradovi koji imaju dovoljno zelenih površina. S druge strane, pogledom iz ptičje perspektive uočava se da svi gradovi imaju dovoljno – krovova. 

Zelene krovove može prekriti bilo koja trajnica, grmlje, drveće, povrtnjak i voćnjak. Restorani nešto od vlastitih potreba za povrćem mogu zadovoljiti uzgojem na svojim krovovima i usput smanjiti otjecanje oborinskih voda. Studije pokazuju da zeleni krovovi (u usporedbi s čvrstima) mogu upiti 70 do 90 posto više padalina. 

Zeleni krov možda traži više novaca za izgradnju, ali često smanjuje druge troškove. Dobar primjer je krov Kongresnog centra Jacob K. Javits u New Yorku čija površina iznosi 27.316 ㎡. Prema najnovijim studijama on zadržava 77 posto padalina, što nas dovodi do računice da je njegova izgradnja bila 18 puta učinkovitija i isplativija od izgradnje podzemne cisterne usred Manhattana. Kako bi se uspješno nosio s obilnim padalinama, New York planira utrošiti sveukupno 1,4 milijarde dolara na zelene krovove i drugu infrastrukturu ovog tipa.  

Prema Stevenu Pecku, osnivaču i predsjedniku sjevernoameričke udruge Green Roofs for Healthy Cities, zeleni krov nije jednostavan za izgradnju niti su sve postojeće zgrade sposobne podnijeti dodatan teret koji ovaj tip krova nameće. Ipak, financijska korist za vlasnike je velika i ogleda se u smanjenim troškovima grijanja i hlađenja te dugovječnosti samog krova. Peck kaže da su zeleni krovovi multimilijarderska industrija koja bilježi konstantan rast. 

Uzrok tom rastu je također vrućina. Gradovi su većinom izgrađeni od materijala poput asfalta i betona koji upijaju toplinu, zbog čega su ljeti i do nekoliko stupnjeva topliji od okolice. Navedeni fenomen nazivamo učinkom urbanog toplinskog otoka. U posljednjih sto godina broj ekstremno toplih dana u Europi je utrostručen, a uslijed klimatskih promjena temperature će samo rasti. 

Zeleni krovovi rashlađuju zrak jer biljke apsorbiraju manje sunčeve topline i hlade zrak isparavanjem vode u procesu evapotranspiracije. Da 11 posto zgrada u španjolskoj Sevilli ima zelene krovove, mogli bi smanjiti ljetne temperature za 1,5°C. Osim toga, istraživači su izračunali da bi 40 posto zelenih krovova spustilo temperaturu za 6°C. Druga studija pak otkriva da bi zeleni krovovi mogli donijeti osvježenje svim gradovima, što bi najviše osjetili oni najvrući. Na primjer, da Riyad u Saudijskoj Arabiji ima zelene krovove, temperature bi tijekom najvrućeg mjeseca pale za 9,1°C, što bi drastično smanjilo potrošnju energije koja ode na rashlađivanje klima uređajima. 

Zeleni krovovi mogu također poboljšati kvalitetu zraka te pridonijeti prirodnoj raznolikosti u gradovima, stoga su takvi sadržaji sve popularniji među žiteljima gradova. Peck kaže da bolnice znaju kako zelene površine poboljšavaju izglede za oporavak pacijenata. 

Njemački gradovi i naselja već su dugo predvodnici u izgradnji zelenih krovova, a sve više gradova diljem svijeta želi ih na novim zgradama. U njih se mogu ugraditi i solarni paneli jer ne utječu na koristi koje panel pruža. Zapravo, zeleni krovovi mogu poboljšati njihovu učinkovitost  prema rezultatima istraživanja koje je provelo Sveučilište u Torontu. 

Krovovi, koji čine do 25 posto površine grada, za Pecka su strahovit gubitak prostora, osim ako su zeleni.